Bijeli, ružičasti ili purpurnih boja, bagrem (Robinia pseudoacacia) i mirisom i raskošnom krošnjom nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
U narodu je poznat i kao akacija, bijeli bagrem, kraljevo drvo, kapinka…
Pripremljen kao čaj, bagrem suzbija reumatske bolove i zubobolju, a predstavlja i savršen antiseptik. Smanjuje povećano lučenje kiseline i pomaže kod migrene. Efikasno djeluje kod gastritisa, gorušice, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.
Čaj se sprema tako što se kašičica suhih cvjetova bagrema prelije sa dva decilitra ključale vode. Poklopi se i ostavi da odstoji pola sata, a zatim se procjedi i pije jedna do tri šoljice dnevno.
Posebno mjesto je našao u homeopatiji. Po mišljenju ovih stručnjaka, odličan je u liječenju hiperaciditeta, odnosno pojačane kiselosti želuca, kod žgaravice koja se javlja za vrijeme spavanja, migrene, kao i upale nerva lica.
Zapadna narodna medicina koristi ga za liječenje antivirusnih oboljenja, grčeva, kožnih bolesti, tegoba pri varenju, čišćenja crijeva, za smanjenje visoke temperature, za bolje lučenje mokraće…
Cvijet bagrema možete odlično iskoristiti tako što ćete umočite u tijesto kao za palačinke i ispržite na ulju, predivno.
Idealan med za djecu
Bagremov med je veoma cijenjen u Evropi. Čist je, tečan, lagan, idealan za djecu stariju od godinu dana. Najmlađima se preporučuje, jer je blag i lagan, a kod odraslih jer deluje protiv stresa, nervoze, nesanice… Najprozirniji je od svih vrsta i jedan od najukusnijih. Njegova kristalizacija traje i do tri godine. Ukoliko dođe do šećerenja, postaje bijel, mutan, sitnozrnast, zbog čega podsjeća na snijeg. Ako se kristališe, teglu sa medom trebalo bi da potopite u toplu vodu i stvar je riješena.
Cvjeta od aprila do kraja maja ili čak juna.
Beli mirišljavi cvetovi izlučuju mnogo nektara, a ukusni su i svježi i prženi. Kod naroda koji poznaju vrijednosti ovog drveta, cvijet se bere neposredno prije otvaranja, a list dok je sasvim mlad. Narodna medicina preporučuje čaj od osušenih cvjetova, koji je istovremeno ukusan i ljekovit kod prehlada i kašlja.
S druge strane, u svježim mahunama i semenkama ima mnogo bjelančevina, ugljenih hidrata i masnoće.
Toksična kora, list, sjemenke
Prilikom korišćenja određenih delova bagrema trebalo bi da budete oprezni. Zbog toksičnosti sastojaka robina, robitina, robinina, fazina, ne smijeju da se koriste stara kora, zreo list i sirove sjemenke.Izvor: Večernje novosti
0 komentari:
Objavi komentar